Novac i plaćanje

Novčana jedinica Hrvatske od 1. siječnja 2023. jest euro (EUR), koji je jedino službeno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj i koji je zamijenio dotadašnju kunu. Novčanice su dostupne u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100 te 200 eura, a u upotrebi su kovanice od 1 i 2 eura te 1, 2, 5, 10, 20 i 50 centi. U opticaju je i novčanica od 500 eura, koja se prestala proizvoditi 2019. godine, ali još uvijek predstavlja zakonito sredstvo plaćanja.

Skraćeno zvan PDV, taj porez se za većinu robe i usluga obračunava po stopi od 25%, iako postoje neke iznimke. Taj je porez sastavni dio svih maloprodajnih cijena robe i usluga tako da turisti ne moraju brinuti da će ih, prilikom plaćanja, dočekati neki dodatni, skriveni porezni trošak na koji nisu bili spremni u odnosu na istaknutu cijenu.

Putnici koji nemaju prebivalište ni uobičajeno boravište na području Europske unije i građani Europske unije koji stalno žive u državama koje nisu članice Europske unije mogu, uz ispunjenje nekih uvjeta, ostvariti pravo na povrat PDV-a prilikom prelaska carinske kontrole na graničnim prijelazima ili u međunarodnim zračnim ili morskim lukama.

Da biste ostvarili to pravo potrebno je, ukratko, na jednom računu ostvariti trošak od otprilike 100 eura, obaviti kupovinu na prodajnom mjestu koje je uključeno u sustav povrata poreza (česta je oznaka „tax free“), što je uvijek istaknuto na ulazu u trgovinu ili pored blagajne (ako nije, pitajte prodavača), prilikom kupovine naglasiti kako želite zatražiti povrat poreza, imati sa sobom putovnicu te ispuniti potrebni formular (Obrazac PDV-P ili Tax Free Obrazac). Ispunjeni formular i račun, uz predočenje kupljene robe, morat ćete potvrditi na granici prilikom izlaska iz zemlje, a sve detalje o ovom postupku saznajte na sljedećoj poveznici.

Napojnica je izraz poštovanja i zahvalnosti te lijep običaj, ali za razliku od nekih drugih država, ne smatra se „obaveznom“.  U Hrvatskoj se u pravilu ne obračunava posebna naknada za uslugu tako da su i cijene, istaknute u kafićima, restoranima, hotelima i drugim ugostiteljskim ili smještajnim objektima, za krajnjeg korisnika jasne i konačne. U tom je smislu napojnica osobna odluka gosta utemeljena na dojmu o kvaliteti usluge koju je dobio i osobnom angažmanu djelatnika, u čijim prihodima ona ima ulogu dodatka, a ne pretežitog dijela plaće. 

U Hrvatskoj su zastupljene sve velike kartične kuće, plaćanje je moguće kreditnim i debitnim karticama, a broj prodajnih mjesta na kojima je moguće platiti nekim od oblika elektroničkog plaćanja, poput servisa Google Pay, raste iz mjeseca u mjesec. Pritom dodatnih i skrivenih troškova za kupce - nema. Ako naiđete na mjesto gdje plaćanje karticama još nije moguće, ne brinite, bankomata ima na gotovo svakom koraku, posebice u popularnim turističkim destinacijama.

Hrvatska je članica Europske unije što znači da građani Unije u Hrvatsku putuju bez ikakvih carinskih ili poreznih ograničenja pri ulasku ili izlasku iz zemlje.

Građani država koje nisu članice Unije oslobođeni su plaćanja carine i PDV-a za osobnu prtljagu, potrepštine i manje poklone, naravno, u razumnom obujmu njihove vrijednosti i količine.

Pritom se osobnom prtljagom smatra obuća, odjeća, higijenske potrepštine, prijenosni elektronički uređaji za osobnu uporabu i sl. Ostala, tzv. nekomercijalna roba, također je oslobođena bilo kakvih davanja, a pod time se podrazumijevaju predmeti i roba namijenjena za manje poklone, odnosno roba koja na temelju svoje vrijednosti i količine ne spada u kategoriju uvoza ili izvoza iz komercijalnih razloga. Pritom postoje određeni limiti, koji se razlikuju ovisno o vrijednosti robe i načinu prijevoza. Oni se za nekomercijalnu robu u osobnoj prtljazi kreću od 150 eura za putnike mlađe od 15 godina bez obzira na vrstu prijevoza, pa sve do 430 eura po putniku u zračnome i pomorskome prijevozu, odnosno 300 eura za ostale vrste prijevoza. Detaljne upute i informacije možete potražiti na stranicama Carinske uprave Ministarstva financija RH (Carinska uprava - Oslobođenja i ograničenja (carina.gov.hr)).